Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Kreditni rejting - krvna slika države

Centralna banka (CB) BiH u svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva finansija i trezora BiH koordiniše izradu i praćenje suverenog kreditnog rejtinga BiH.

Kao rezultat svojih analiza agencija za ocjenu kreditnog rejtinga "Standard & Poor`s" 13. marta 2015. potvrdila je BiH suvereni kreditni rejting "B sa stabilnim izgledima". U julu 2012. agencija "Moody`s' Investors Service" potvrdila je BiH suvereni kreditni rejting "B3" i izmijenila izglede sa posmatranja - negativno na stabilne izglede.

Kreditni rejting i njegovo tumačenje

U najkraćem kreditni rejting zemlje je procjena mogućnosti i voljnosti vlade jedne države da servisira svoj dug i to na vrijeme i u potpunosti.

- Prvo, rejtingom se mjeri mogućnost vraćanja duga države. Drugo, bitno je uočiti da se u definiciji pominju dvije riječi - mogućnost i voljnost plaćanja duga. Kod procjene rizika uzimaju se u obzir ekonomski faktori, pri čemu se procjenjuje mogućnost vraćanja duga, ali i politički faktori u zemlji, odnosno procjenjuje se voljnost vraćanja duga. Oni su obično vezani, ali nisu identični. Treće, iz definicije je vidljivo da dug treba vraćati u potpunosti i na vrijeme - objasnili su u CB BiH.

Stručnoj javnosti je poznato da je uobičajeno davati slovne oznake za kreditnu sposobnost neke zemlje. Što je više slova s početka abecede, to je bolji rejting. Ne postoji, međutim, samo jedna ocjena rejtinga za zemlju i neke kompanije daju dvije ocjene.

- Razlikuje se ocjena vlade da vraća dug koji je izražen u vlastitoj valuti, te dug koji je izražen u stranoj valuti. Slovne ocjene u svakoj od kategorija variraju od AAA, što se smatra najvišim rejtingom, do SD ocjene, koja označava da se dug ne vraća. Drugim riječima ocjena AAA označava najmanju vjerovatnoću da dug neće biti vraćen, odnosno označava najboljeg dužnika. Ocjena od samo jednog slova A označava malu vjerovatnoću da dug neće biti vraćen, ali je osjetljivost takve zemlje na promjene okolnosti veća od zemlje s ocjenom tri A. Ocjena BBB označava dobrog dužnika, malu vjerovatnoću problema, ali promjene okolnosti bi mogle ugroziti vraćanje duga. Ova se ocjena smatra i najnižim tzv. investicionim rejtingom. To znači da se neka zemlja s ovom ocjenom može samostalno pojaviti na međunarodnom tržištu kapitala, kao izdavač obveznica, odnosno da se pod "normalnim", a ne špekulativnim uslovima može zaduživati kod stranih banaka - istakli su u CB BiH, navodeći da ima primjera da su zemlje s nižom ocjenom uspješno izdale obveznice.

Ocjene od BB i niže (B, CCC i slično) označavaju takozvane špekulativne kreditne rejtinge za zemlju. Ocjena samo C znači da su problemi s vraćanjem duga vrlo izvjesni, dok je SD oznaka nevraćanja duga.

- Da bi se omogućilo preciznije rangiranje država uz slovne se oznake nerijetko dodaje i predznak "+" ili "-". Naravno oznaka A+ je viši rejting od običnog A, baš kao što je i BBB - za nijansu slabija ocjena od BBB. Uz slovnu se ocjenu obično stavlja i sud o očekivanjima kako će se ta ocjena kretati u budućnosti. Tako se razlikuju stabilna predviđanja (ne očekuju se promjene), pozitivna predviđanja (očekuju se promjene ocjene na bolje) ili negativna predviđanja (očekuju se promjene na lošiji rejting u doglednoj budućnosti) - kazali su u CB.

Korist za zemlju od rejtinga

U CB navode da država ima višestruku korist od kreditnog rejtinga. Svaka zemlja koja se želi samostalno zaduživati na međunarodnom tržištu kapitala izdavanjem obveznica ili zaduživanjem kod poslovnih banaka u svijetu treba imati kreditni rejting.

- Kao i u ostalom dijelu finansija, što je rejting povoljniji zemlja je bolji dužnik. To znači da će se moći povoljnije zaduživati na tržištu, odnosno uz nižu kamatu, veći iznos kredita ili duži rok otplate. Zemlja sa ocjenom AAA može se zadužiti bitno povoljnije od zemlje s ocjenom BBB, dok se zemlja s ocjenom B praktično ne može samostalno zaduživati na međunarodnom tržištu, odnosno može to raditi pod špekulativnim uslovima, uz vrlo visoke kamate. Naravno, niže kamate na pozajmljena sredstva znače niže iznose otplate duga, što je za svaku zemlju povoljnije, a razumno zaduživanje znači da se zemlja može razvijati ne samo iz vlastitih sredstava nego i tuđih, što pod pretpostavkom zdravih ulaganja posuđenih sredstava znači i brži ekonomski rast, a time i veće blagostanje zemlje u cjelini - objašnjavaju u CB BiH.

Objavljivanjem svog kreditnog rejtinga država povećava informisanost o sebi. Svaka zemlja koja teži da privuče direktna strana ulaganja sa dobijenim kreditnim rejtingom povećava transparentnost. Potencijalnim investitorima i kreditorima je uvijek drago da imaju što više informacija o nekoj zemlji. Iako svaki od njih mora i sam analizirati pojedinu zemlju, međunarodno uporediv rejting od svjetski priznate agencije ubrzava proces donošenja odluke.

- Jedna od glavnih osobina savremenih ekonomskih kretanja je rast transparentnosti. Danas sve zemlje objavljuju o sebi neuporedivo više podataka nego što je to bio slučaj prije dvadesetak godina. Objavom rejtinga zemlja jasno kaže da nema šta sakrivati i da su svi podaci javni. I kad je rejting nepovoljan, to treba javno obznaniti - navode u CB.

Pojašnjavaju da je rejting dodatni test ukupnih ekonomskih politika neke zemlje.

- Mudar čovjek će uvijek rado poslušati ocjenu o svom radu. Stoga ni suverene države ne bi smjele zanemarivati mišljenje drugih o njenim politikama, odnosno ekspertnoj procjeni mogućnosti servisiranja javnog duga. Time zemlja dobija jedan od kriterijuma za poređenje sa drugim zemljama. Takvo poređenje se zasniva na činjenicama, a ne predrasudama koje često postoje - ističu u CB BiH.

Dobijanje rejtinga

Proces dobijanja kreditnog rejtinga je složen i zahtijeva mnogo znanja. Agencije koje kreiraju rejting postavljaju visoke zahtjeve u vezi sa podacima o ekonomiji zemlje, procjena i predviđanja budućnosti. Time se zemlja prisiljava da s puno ozbiljnosti pristupi analizi svojih mogućnosti otplate duga, što nije uvijek slučaj. Stoga je bolje u taj proces ući što ranije.

Da bi dobila kreditni rejting vlada neke zemlje, obično u saradnji s centralnom bankom, sklapa ugovor s nekom od agencija koje se bave tim poslom. Proces dodjele kreditnog rejtinga može trajati mjesecima. Agencija traži od zemlje čitav niz pokazatelja, ekonomskih i političkih, nerijetko i konzistentne serije kvalitetnih ekonomskih varijabli od barem pet godina, a zahtijeva se obrazloženje predviđanja za budućnost u kratkom i srednjem roku. Nakon analize podataka predstavnici agencije posjećuju zemlju gdje vode iscrpne razgovore sa svim relevantnim vlastima.

- Vrlo je važna potpuna saradnja svih nivoa vlasti s agencijom. Samo u slučaju dostupnosti svih podataka i potpune kooperacije svih učesnika može se steći adekvatna slika o zemlji, a time i odgovarajući rejting - kažu u CB.

Nakon dobijanja prvog rejtinga, predstavnici agencije barem jednom godišnje ponovno posjećuju zemlju, koja je u međuvremenu dužna da agenciji redovno dostavlja tražene podatke, a ona koristi i sve ostale dostupne podatke kako bi redovno pratila moguće promjene situacije u zemlji.

Osim zemalja u svijetu je uobičajeno da i preduzeća imaju rejting. Kreditni rejting svake firme uveliko zavisi i od kreditnog rejtinga države. Obično rejting preduzeća ne može biti viši od državnog, ali je u izuzetnim slučajevima i to moguće.

Agencije

Postoji veći broj kompanija koje se bave rejtingom i država i preduzeća. Od tri najuglednije i najveće dvije su američke - "Standard & Poor`s" i "Moody`s", te evropska "FitchIBCA". Razvijenije zemlje obično imaju rejting od sve tri kompanije, a za zemlju koja počinje proces dobijanja rejtinga dovoljan je izbor jedne od najuglednijih. Na osnovu odluka Savjeta ministara, BiH je potpisala ugovore sa "Moody`s" i "Standard & Poor`s".

Glavni pokazatelji koje uzimaju agencije

- Politički rizik
- Dohodak i ekonomska struktura
- Mogućnosti ekonomskog rasta
- Mogućnosti prilagođavanja fiskalnog sistema
- Dug ukupne konsolidovane države
- Različite ostale obaveze (npr. nefinansijska državna preduzeća)
- Monetarna stabilnost
- Spoljna likvidnost
- Teret duga javnog sektora
- Teret duga privatnog sektora